Ekosustav je skup živih i neživih stvari na nekom području i njihovih odnos jedni prema drugima. To je način na koji životinje, biljke i okoliš djeluju zajedno i uspijevaju. Proučavanje ekosustava poznato je i kao ekologija. Morski ekosustav je onaj koji se javlja u slanoj vodi ili u blizini te je vrsta koja se proučava u morskoj biologiji. (Slatkovodni ekosustavi, s druge strane, sastoje se od slatkovodnog okruženja poput one u rijekama ili jezerima. Morski biolozi proučavaju i one vrste ekosustava.)
Jer ocean pokriva 71 posto Zemlja, morski ekosustavi čine veliki dio našeg planeta. Oni se razlikuju, ali svi igraju vrijednu ulogu u zdravlju planeta, kao i u zdravlju ljudi.
O morskim ekosustavima
Ekosustavi se mogu razlikovati po veličini, ali svi imaju dijelove koji međusobno djeluju i ovise jedan o drugome. Poremećaj jedne komponente ekosustava može utjecati na ostale dijelove. Ako ste ikada čuli za frazu ekosistemski pristup, to je vrsta upravljanja prirodnim resursima koja uključuje donošenje odluka u vezi s cijelim ekosustavom, a ne raznih dijelova. Ova filozofija shvaća da je sve u nekom ekosustavu međusobno povezano. Zbog toga ekolozi i morski biolozi moraju razmotriti čitave ekosustave iako se mogu usredotočiti na jedno stvorenje ili biljku u njemu. Sve je povezano.
Zaštita morskih ekosustava
Drugi važan razlog za proučavanje ekosustava je zaštita istih. Ljudi mogu imati značajne negativne utjecaje na naše okruženje koje mogu prestati uništavati ekosustave i štetiti ljudskom zdravlju. Projekt HERMIONE, program koji prati ekosustave, primjećuje da određene ribolovne prakse mogu naštetiti primjerice koralnim grebenima s hladnom vodom. To je problem jer grebeni podržavaju razne životne sustave, uključujući pružanje doma za mlade ribe. Grebeni bi također mogli biti izvor potencijalnih lijekova za borbu protiv raka, što je još jedan razlog da ih zaštitimo. Ljudski utjecaji uništavaju grebeni, koji su vitalni ekosustav za ljude i okoliš u cjelini. Znajući kako oni funkcioniraju i kako ih podržati prije i nakon uništenja komponenti, neophodno je pomoći tim ekosustavima.
Na primjer, na livadama liva i algi šuma snažna biološka raznolikost je ključna za ekosustave. U jednom su eksperimentu znanstvenici smanjili broj morskih algi. Zbog toga se smanjila ukupna biomasa algi, što je smanjilo količinu hrane. Kad su znanstvenici smanjili vrste koje ispašu na mikroalgama koje su rasle na morskoj travi, vrsta je jela manje s područja koja su imala manje mikroalgi. Kao rezultat toga, morska trava na tim je područjima rasla sporije. To je utjecalo na cijeli ekosustav. Eksperimenti poput ovog pomažu nam da naučimo kako smanjenje biološke raznolikosti može biti izuzetno štetno za osjetljive ekosustave.
Vrste morskih ekosustava
- Pješćane plaže
- Rocky Shores
- Slane močvare
- Koraljni grebeni
- mangrove
- Duboko more
- Hidrotermalni otvori